Taoci turističkog spina

Svi smo mi taoci spinova koji nam se doslovno svakodnevno serviraju kroz medije. Neki su od tih spinova ciljani i formirani bilo od političkih, bilo od društvenih interesnih skupina. Neki nisu, neki su jednostavan proizvod nekvalitetnog novinarstva, neprovjeravanja činjenica, njihove autentičnosti i značaja, te naravno stalne želje medija za pažnjom. Tako imamo svakodnevnu tonu „žutih“ spinova koji žive od medijskog žutila, vrištećih naslovnica i bombastičnih poruka. Problem je u tome, što mi sami, javnost, kao taoci takvih spinova neposredno kroz demokratske institucije utječemo sami na svoj život. Zato se i kaže da demokratski odabir treba biti proizvod dobro informiranog birača – no nažalost, mi umjesto dobrih informacija najčešće funkcioniramo kao taoci spinova.

Jedan takav veliki ovogodišnji spin je onaj o propasti turističke sezone.

Počelo je već u lipnju, kada se RTL zapitao „Prijeti li Lijepoj našoj turistički fijasko?“  naglašavajući podatak o 25 000 turista manje. Novopečeni ministar Lorencin je već tada pružio suvisao odgovor, ističući neravnomjernost dolazaka koja ovisi o rasporedu praznika i vremenskim prilikama, te da je jedini relevantan podatak onaj kumulativan na dužem vremenskom uzorku (osim srpnja i kolovoza kao izrazito turističkih mjeseci). Nastavilo se u srpnju, kada je opet RTL lansirao bombu o 340 000 manje stranaca (prema podacima HAC-a i MUP-a), i već tada najavio sumrak sezone, pogotovo u srpnju. Nadovezali su se doslovno svi mediji, a „turistička crna rupa u srpnju“ je postao normalan općeprihvaćen pojam u svakom razgovoru na temu turizma. Tek se Jutarnji list (a i to vjerojatno prije zbog uređivačke politike, nego li zbog odgovornog pristupa novinarstvu) dijelom uhvatio pozabaviti temom da se ocjena o propasti turističke sezone, posebno u srpnju, donosi na temelju parcijalne informacije o prometu na autocestama. Nije pomoglo ni to što je Ministarstvo financija plasiralo brojeve o povećanju potrošnje, na to se odmahivalo rukom – „mah, to je rezultat fiskalizacije. Svi znamo da turista nema“

I tako, prošao je srpanj, i u prvom tjednu kolovoza Hrvatska turistička zajednica donosi brojeve o srpnju:

Broj dolazaka i noćenja u srpnju se u odnosu na isti mjesec prošle godine povećao za 1%.

Da, ponoviti ću: povećao. U srpnju. I dolazaka i noćenja. 1%.

Nema bolje situacije u kojoj se može vidjeti u kojoj smo mjeri žrtve medijskog spinanja – ovoga puta o stanju u turizmu. Pa svi znamo da je sezona u srpnju propala. Otkud? Pa bilo je na televiziji. I tom našem znanju se ne mogu suprotstaviti nikakve konkretne brojke. Uvjerio sam se u to i sam, sudjelujući u raspravama na društvenim mrežama.

–          „Porast? Ma da, jel oni u te brojeve računaju i ljude koji uđu u zemlju i produže do Crne Gore i Albanije?“

–          „Da, ali porast je i broja noćenja.“

–          „Ma to ministar broji turiste koje nitko ne vidi“

–          „Je, zato ih mi svi vidimo, doma iz fotelje, gledajući televiziju. No, to nisu brojke ministra, već brojke HTZ-a, koji ih uspoređuje sa istim takvim brojkama koje su izbrojali prošle godine.“

–          „Onda su sigurno promijenili metodologiju“

Nadam se da ovo dovoljno oslikava stanje svijesti , u kojemu se nitijedna brojka ne može mjeriti sa našim znanjem. Brojevi koji s time nisu u skladu, jednostavno na neki način moraju biti krivi – ovako ili onako. Svi mi znamo da je sezona propala. Pa bilo je na televiziji!

Baš me zanima da li će i službeni brojevi HTZ-a dobiti jednak medijski tretman kao i prvotne najave i procjene o propasti sezone.