Referendum i izlaznost

Referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju je iza nas. Rezultati su neupitni – dvije trećine glasača izašlih na birališta se opredijelilo za ulazak Hrvatske u EU. Ne mogu reći da sam u potpunosti zadovoljan cijelim procesom ulaska, kao ni razinom komunikacije i participacije građana. Tu krivnju vidim na vladama HDZ-a, koje su cijeli proces držale u potpunoj tajnosti. Niti smo znali o čemu se pregovara, niti koji su rezultati. Post festum objava izpregovaranog može se čak usporediti sa jednom odvjetničkom strategijom, u kojoj se «protivnik» zatrpava takvom masom dokumenata da se u njima ne može (u adekvatnom roku) naći relevantna informacija. S druge strane, postoji (i postojao je) niz objektivnih globalnih faktora zbog kojih bi daljnje odgađanje referenduma bilo pogubno (primjerice, u ožujku će bonitetne tvrtke odlučivati o ratingu Hrvatske, a i sam proces ratifikacije u svih 27 zemalja članica postavlja ozbiljan deadline). Takve okolnosti vidim kao primarni razlog slabog odaziva građana na referendum, u čemu nisam usamljen. Slična je i reakcija profesora Grubiše. U biti razlozi za nisku izlaznost su jedna prilično neegzaktna tema, i siguran sam da će svatko naći svoje razloge – baš kao i ja.

Tako da na samom početku treba ustvrditi – izlaznost je uistinu bila niska u usporedbi s izlaznošću na parlamentarne izbore. Ono što bih u ovom tekstu ipak htio promotriti jest struktura te izlaznosti, koja ipak daje informaciju više. Naime, «manje od izlaznosti na parlamentarnim izborima» nije bog-zna-kakav podatak, pogotovo ako se počne potezati teška artiljerija poput «nelegitimnosti», što je izgleda – nastavak argumentacije anti-EU grupacija koje se ne mogu ili ne žele suočiti sa većinskim mišljenjem građana.

Dakle, brojevi.

Prvo, prema službenim (nepotpunim) rezultatima referenduma, na izbore je izašlo 1.960.208 birača od njih 4.504.765, što je izlaznost od 43,51%. Pri tome je u inozemstvu glasalo 14.494 birača od njih 412.628, što je 3,51 %.

Te informacije nas vode do podatka o glasanju u domovini – od 4.092.137 birača glasalo je njih 1.945.714, što čini izlaznost u Republici Hrvatskoj od 47,55%. Ja osobno imam političku tendenciju smatranja tog broja puno relevantnijim od gornjeg, ukupnog.

Nadalje. Svi smo svjesni da su popisi birača u Hrvatskoj jednostavno prenapuhani. I sam sam o tome više puta pisao na blogu. Takvi prenapuhan popis birača, jednostavno rečeno, ruši podatak o stvarnoj izlaznosti. No kako ocijeniti broj birača? Najutemeljeniji je demografski pristup problemu.

Hrvatska, prema popisu birača iz 2011. popisano cca 4.450.000 osoba. Iako u samom Državnom zavodu za statistiku ističu da je metologija popisivanja stanovništva drugačija od metodologije kojom se dolazi na popis birača, u ovome tekstu nije cilj dobiti točan iznos, već približnu mjeru. Temelj za tu mjeru biti će općeniti podatak da u zapadnim zemljama (s demografijom sličnom Hrvatskoj) 17% populacije čine maloljetnici. Jednostavnim računom dolazimo do brojke od 3.700.000 punoljetnih.

Taj broj ne treba shvatiti kao egzaktnu veličinu, no jednostavno, brojka od 4 milijuna i 100 tisuća glasača – koliko ih je službeno na popisu birača – jednostavno nije demografski realna, i spomenutih 3.700.000 predstavlja puno realniju aproksimaciju stvarnog stanja.

Uzevši u obzir taj broj, 1.945.714 birača izašlih na izbore čini 52,7%.

I dalje – brojka je po mom mišljenju, obzirom na važnost događaja – premalena, i svi skupa, a prvenstveno političke elite (kako one na vlasti, tako i one koje su sad u oporbi) iz posljednjih mjeseci trebamo naučiti lekciju o uvažavanju birača. No, s druge strane, jednostavno sam morao ove brojeve staviti na papir / ekran, jer me uistinu silno smeta manipulacija pojmovima (poput nelegitimiteta), zasnovanim na netočnim podacima.

  • Aleksandar Hatzivelkos

    Zanimljivo je, eto s skoro godinom i pol odmaka, ponovno pogledati ovaj tekst. Danas imamo sređene popise birača, i izlaznost na izbore prema tom sređenom popisu iznosi oko 52.2%. Rekao bih da sam imao prilično dobru procjenu. 😀